Kripto pregled: šta je obeležilo prethodni period na tržištu digitalne imovine

Kripto vesti naslovna

Oktobar i prva polovina novembra doneli su nekoliko važnih promena na tržištu kriptovaluta. Nakon rasta u septembru, ukupna vrednost kripto tržišta ponovo je počela da opada. Investitori su postali oprezniji zbog inflacije, očekivanja novih poteza američkih Federalnih rezervi i povlačenja kapitala iz kripto fondova. Situaciju je dodatno obeležio veliki bezbednosni incident na Binance-u, koji je ponovo otvorio pitanje zaštite digitalne imovine i odgovornosti kripto-platformi.

Istovremeno, regulatori su nastavili da rade na pravilima za stabilne kriptovalute, dok su banke i velike finansijske institucije nastavile da razvijaju proizvode zasnovane na blokčejn tehnologiji. Tržište je ušlo u period u kojem se istovremeno testiraju poverenje investitora, bezbednost infrastrukture i dugoročni potencijal digitalne imovine.

Kripto tržište izgubilo deo septembarskog rasta

Prema podacima Binance Research-a, ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta pala je tokom oktobra za 9,1%, na približno 2,7 biliona dolara. Time je poništen veliki deo rasta ostvarenog u septembru, kada je tržište poraslo oko 11%.

Bitcoin je oktobar završio sa padom od približno 7,8%, dok je Ethereum izgubio oko 16,2%. Među vodećim kriptovalutama, Monero je bio izuzetak sa pozitivnim rezultatom, dok je većina najvećih digitalnih valuta zabeležila pad.

Na raspoloženje investitora uticala su i dešavanja na tradicionalnim finansijskim tržištima. Inflacija u SAD dostigla je 3,7%, dok je američka centralna banka 28. oktobra zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75% do 4%. Ipak, tržište je sve više očekivalo mogućnost novog povećanja kamata u decembru.

Kada kamatne stope ostaju visoke ili postoji mogućnost njihovog daljeg rasta, investitori često smanjuju izloženost rizičnijoj imovini. Kriptovalute su posebno osetljive na takve promene, jer na njihovu cenu utiču dostupnost kapitala, očekivanja investitora i spremnost tržišta da preuzme rizik.

O kretanjima na tržištu i uticaju makroekonomskih faktora na cenu kriptovaluta više možete pročitati u analizi tržišta koju je objavio CoinDesk

Povlačenje novca iz Bitkoin i Eterijum ETF-ova

Jedan od jasnih pokazatelja promene raspoloženja investitora bili su tokovi novca kroz američke spot ETF fondove koji prate cenu Bitkoina i Eterijuma.

Tokom oktobra, Bitkoin ETF-ovi zabeležili su neto odlive od oko 516 miliona dolara. Kod Eterijum ETF-ova situacija je bila još izraženija: iz fondova je povučeno približno 1,6 milijardi dolara, što je njihov najveći mesečni neto odliv u 2026. godini.

ETF fondovi omogućavaju institucionalnim i individualnim investitorima da steknu izloženost kretanju cene kriptovaluta bez direktne kupovine i čuvanja digitalne imovine. Zbog toga se tokovi novca kroz ove fondove pažljivo prate kao jedan od pokazatelja interesovanja većih investitora.

Odlivi ne znače da su institucije izgubile interesovanje za kripto tržište, ali pokazuju da su u oktobru bile spremnije da smanje izloženost i sačekaju jasnije signale.

Ako želite da razumete šta stoji iza najveće kriptovalute, pročitajte i naš tekst Šta je Bitkoin i kako funkcioniše?.

Binance incident ponovo stavio bezbednost u prvi plan

Kraj oktobra obeležio je ozbiljan bezbednosni incident na Binance-u, jednoj od najvećih svetskih kripto-berzi.

Prema informacijama koje je kompanija objavila, napad je uključivao neovlašćen pristup internom servisu za potpisivanje transakcija, nakon čega su napadači uspeli da pokrenu neovlašćene transfere iz više vrućih novčanika. Binance je procenio da je incidentom bilo obuhvaćeno oko 6,34 milijarde dolara u digitalnoj imovini, dok je približno 2,85 milijardi dolara zamrznuto ili presretnuto uz pomoć partnera.

Kompanija je saopštila da će pokriti finansijski uticaj incidenta i da korisnici neće snositi gubitke. U svom izveštaju od 3. novembra navela je da je do 31. oktobra nadoknadila 98% pogođene imovine i da nastavlja da radi na sanaciji posledica napada.

Binance je u međuvremenu postepeno obnavljao povlačenja sredstava. Prema izveštaju Reuters-a od 14. novembra, povlačenja su ponovo omogućena na 87 mreža, dok je kompanija najavila da očekuje da do kraja naredne nedelje obnovi i preostale usluge.

Istraga je nastavljena, a FBI je saopštio da je Severna Koreja odgovorna za napad. Američke vlasti su takođe objavile da su zaplenile ili dobile sudsko odobrenje za blokadu više od 1,2 milijarde dolara u kriptovalutama povezanim sa ovom krađom.

Ovaj slučaj pokazuje da ni najveće platforme nisu imune na bezbednosne rizike. Za korisnike je zato važno da, pored cene i ponude kriptovaluta, obrate pažnju na način na koji platforma čuva sredstva, kontroliše pristup sistemima, reaguje na incidente i obaveštava korisnike.

Više detalja o samom napadu i merama koje je kompanija preduzela dostupno je u zvaničnom izveštaju Binance-a o bezbednosnom incidentu.

Bitkoin i Eterijum početkom novembra na najnižim nivoima od avgusta

Posledice slabijeg tržišnog raspoloženja nastavile su se i u novembru. Osmog novembra, Bitkoin je tokom trgovanja pao na oko 73.708 dolara, dok se Eterijum spustio na približno 2.223 dolara. To su bili njihovi najniži nivoi od avgusta.

Pored posledica Binance incidenta, na pad su uticale i političke neizvesnosti u SAD. Nakon izbora za Kongres, investitori su počeli da procenjuju mogućnost strožeg regulatornog pristupa kriptovalutama, što je dodatno pojačalo pritisak na tržište.

Ova kretanja još jednom pokazuju da se cena kriptovaluta ne formira samo na osnovu događaja unutar kripto-industrije. Političke odluke, monetarna politika, kretanje kapitala i šira ekonomska očekivanja mogu imati direktan uticaj na tržište digitalne imovine.

Više o padu cena Bitkoina i Eterijuma početkom novembra objavio je Reuters u izveštaju o tržišnim kretanjima.

Stejblkoini dobijaju jasniji regulatorni okvir

Dok su cene kriptovaluta bile pod pritiskom, regulacija je nastavila da se razvija. Jedan od značajnijih događaja u oktobru bilo je usvajanje završnog regulatornog pravila američkog Ureda kontrolora valute (OCC) za primenu GENIUS Act-a, zakonskog okvira koji se odnosi na izdavanje platnih stejkblkoin-a.

Pravila definišu zahteve u vezi sa rezervama koje pokrivaju izdate tokene, otkupom, upravljanjem rizicima, revizijom i nadzorom izdavalaca. Njihova primena počinje 18. januara 2027. godine.

U međuvremenu, američki CLARITY Act, koji bi trebalo da jasnije podeli nadležnosti regulatora i definiše pravila za tržište digitalne imovine, ostao je blokiran u Senatu. Ipak, regulatorne institucije nastavile su da rade na pojedinačnim pravilima i smernicama.

Ova dešavanja su važna jer stejkblkoini imaju sve značajniju ulogu u kripto-ekonomiji. Koriste se za trgovanje, prenos vrednosti i povezivanje tradicionalnih finansijskih sistema sa blokčejn mrežama. Jasnija pravila za njihovo izdavanje i upravljanje rezervama mogu uticati na poverenje korisnika i šire prihvatanje ovih instrumenata.

Važno je, međutim, razlikovati američki regulatorni okvir od propisa koji važe u Srbiji. U Srbiji se pružanje usluga povezanih sa virtuelnim valutama uređuje Zakonom o digitalnoj imovini, a dozvolu za te usluge izdaje Narodna banka Srbije. Korisnici mogu proveriti da li je pružalac usluga upisan u zvanični registar Narodne banke Srbije.

Za usluge povezane sa digitalnim tokenima nadležna je Komisija za hartije od vrednosti, koja vodi registar pružalaca usluga povezanih sa digitalnim tokenima.

Banke i velike finansijske institucije nastavljaju da ulažu u blokčejn

Pad cena nije zaustavio razvoj infrastrukture za digitalnu imovinu. Tokom oktobra zabeleženo je nekoliko važnih poteza velikih finansijskih institucija.

JPMorgan je proširio dostupnost svog JPM Coin-a, digitalnog tokena koji predstavlja depozite u američkim dolarima kod banke, na Ethereum mrežu. Proizvod je namenjen institucionalnim klijentima i omogućava im prenos sredstava na blokčejnu.

HSBC je 23. oktobra pokrenuo RedCoin, svoju prvu stabilnu kriptovalutu vezanu za hongkonški dolar. Token je dostupan kroz PayMe aplikaciju, a korisnici ga mogu koristiti za prenose između pojedinaca i plaćanja kod trgovaca.

Ovi potezi pokazuju da se interesovanje tradicionalnih finansijskih institucija ne svodi samo na kupovinu Bitcoina kao investicije. Sve veća pažnja usmerena je na samu tehnologiju: tokenizaciju finansijske imovine, brže poravnanje transakcija i korišćenje blokčejna u postojećim finansijskim sistemima.

To je važan deo razvoja tržišta koji se ne vidi uvek kroz dnevne promene cena, ali može imati dugoročan uticaj na način na koji se novac i finansijska imovina prenose i koriste. Više o tehnologiji koja omogućava ovakve primene pročitajte u tekstu Šta je blokčejn i kako funkcioniše?.

Šta nam govore oktobar i početak novembra?

Oktobar i prva polovina novembra pokazali su koliko je kripto tržište povezano sa širim finansijskim i političkim kretanjima. Pad tržišne kapitalizacije i odliv novca iz ETF fondova ukazali su na oprez investitora, dok je Binance incident ponovo skrenuo pažnju na bezbednost platformi i zaštitu sredstava.

Istovremeno, razvoj regulatornih okvira za stejkblkoin-e i nastavak ulaganja velikih banaka u blokčejn pokazuju da se infrastruktura za digitalnu imovinu razvija i u periodima tržišne neizvesnosti.

Za korisnike, ovo je dobar podsetnik da odluka o kupovini kriptovaluta ne treba da se zasniva samo na trenutnoj ceni. Važno je razumeti u šta se ulaže, kako funkcioniše tehnologija, koji rizici postoje i preko koga se obavlja kupovina i prodaja.

Posebnu pažnju treba posvetiti izboru pružaoca usluga. U Srbiji je važno proveriti da li kripto-menjačnica ima odgovarajuću dozvolu Narodne banke Srbije za usluge koje pruža. Regulativa ne uklanja tržišne i tehnološke rizike, ali predstavlja važan okvir za odgovorno poslovanje i zaštitu korisnika.

Više o tome kako funkcionišu kupovina, prodaja, naknade i regulativa u Srbiji možete pronaći u našem odeljku Česta pitanja o Crypto12.

Napomena: Ovaj tekst ima informativni karakter i ne predstavlja investicioni savet niti preporuku za kupovinu ili prodaju digitalne imovine.